San Osmana ibn Ertugrula koji je ukazao na slavu i vlast njegovih potomaka
Priredio: Abdusamed Nasuf Bušatlić
Počeci Osmanskog carstva sežu u vrijeme Osmana ibn Ertugrula, vođe plemena Qay, jednog od turkmenskih plemena koja su naselila Anadoliju. Osman ibn Ertugrul rođen je u četvtak, četvrtog džumadel-ula, 656. h.g., odnosno devetog maja 1258. godine.
A to znači da se Osman ibn Ertugrul rodio u godini u kojoj je Bagdad pao u ruke Tatara. Kao da je Allah, dž.š., htio da se utemljitelj novog islamskog carstva rodi na isti dan kad je ubijen posljednji abasijski halifa. U tome se krije lijepo značenje, jer početak snage, vlasti i slave islamskog ummeta je u krajnjoj tački njegove slabosti i stagnacije. To je početak uspona ka slavi i pobjedi, to je Allahova mudrost i volja koja je izvršna i koju ništa ne može spriječiti.
Čini se da je život Osmana ibn Ertugrula bio ispunjen čudima i kerametima. Tako nam, između ostaloga, historijski izvori spominju i priču o njegovom čudnom snu. Naime, Osman je od malih nogu posjećivao svoga šejha i od njega učio islamsku nauku. Jednom prilikom je Osman vidio šejhovu kćerku koja se zvala Mal Hatun koja mu se na prvi pogled svidjela i htio ju je oženiti. Međutim, šejh je odbio da uda svoju kćerku za njega. Osman ibn Ertugrul je mnogo tugovao i nije htio oženiti drugu sve dok na kraju šejh nije pristao da mu dadne kćerku, ali nakon sna koji je Osman usnio i ispričao šejhu.
A sanjao je kao da se mjesec penje uz šejhove grudi dok nije postao pun, a zatim se spustio na grudi Osmana ibn Ertugrula iz kojeg je izniklo ogromno krošnjato stablo čija krošnja je prekrila brda i planine Kavkaza i Balkana, te planinski vijenac Taurus (na zapadu današnje Turske) i Atlas u sjevernoj Africi. Zatim su iz korijena stabla izašle rijeke Tigris, Eufrat, Nil i Dunav, i vidio je da se lišće tog stabla pretvorilo u britke sablje koje je vjetar okretao prema Konstantinopolisu (Carigrad).
Kada je čuo njegov san, šejh je obradovao Osmana ibn Ertugrula tumačenjem sna, rekavši mu da će Osmanovi potomci vladati svijetom.
saff.ba